Platforma - Bojan Glavašević - neovisni saborski zastupnik


Naš život

Osigurati kvalitetu života građana i građanki Republike Hrvatske osnovna je zadaća njihovih predstavnika pa tako i mene. To znači život koji omogućava našoj djeci, ali i odraslima kvalitetno obrazovanje, život koji uključuje kvalitetnu zdravstvenu njegu, ali nam i omogućuje da se brinemo za druge, život u kojem smo kao pojedinci i obitelji zaštićeni od nasilja. Također, to znači briga za sve one koji rade u sustavu obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, a koji vrlo često nemaju odgovarajuće uvjete da rade svoj posao. Građani zaslužuju Hrvatsku u kojoj se svatko osjeća siguran i zaštićen na ulici, u javnim ustanovama i u svom domu, zemlju u kojoj se promovira nenasilno rješavanje problema i komunikacije, i gdje se svaki oblik nasilja najoštrije osuđuje i kažnjava, ali prvenstveno prevenira. Naše vrijednosti su: sigurna zemlja, siguran dom, sigurno poslovanje, sigurna budućnost, te zdrav, zeleni i dostojanstveni život u svim selima i gradovima.

Izazovi

★ Provesti revidiranu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije reformu s dva ključna fokusa - radni uvjeti i resursi za nastavnike/ice i istinska reforma koja djeci pruža jednake obrazovne mogućnosti kao i sadržaj koji ih priprema za budućnost, uključujući ne samo STEM već i humanističke i međupredmetne teme i metodologiju rada koja održava suvremene zahtjeve na tržištu rada kao i građanske i osobne kompetencije nužne za kvalitetan život i rad u suvremenom društvu.

★ Kvalitetna zdravstvena njega koja je dostupna svim građanima/kama a ne onima “s vezom” koja koristi naše postojeće resurse kako bi omogućila ravnopravan, transparentan i brz odgovor zdravstvenog sustava na suvremene bolesti i prije svega preventivnu njegu. Reforma upravljanja zdravstvom koja uključuje i potrebne resurse za rad zdravstvenih djelatnika/ica. Imamo univerzalno zdravstveno osiguranje, ali se sustav raspada zbog dugogodišnjeg nemara u svim aspektima, od planiranja, financiranja, vrednovanja i uvjeta rada zdravstvenog osoblja, do zastarjele organizacije rada.

★ Sustav socijalne skrbi koji se brine za one koji u njemu rade a koji su vrlo često bespomoćni da svoj posao obave kvalitetno kao i proaktivna prevencija i brza reakcija na nasilje u društvu a posebno nasilje nad ranjivim skupinama poput žena, djece te osoba koje su marginalizirane. Dodatno s visokim postotkom rizika od siromaštva, nesigurnih radnih mjesta koji su “na crno” ili sezonski, kratkoročni ugovori, te su egzistencija i primanja naših umirovljenika nedostatna.

★ Stanovanje kao dostupno za građane/ke te obitelji ugroženo je podivljalim cijenama zbog turizma i lošeg upravljanja te lošim regulatornim okvirom i korupcijom (primjerice model APN-a)

★ Poljoprivreda se suočava ne samo s nasljeđem lošeg upravljanja i uvoza već i s značajnim utjecajem klimatskih promjena na poljoprivredu

★ Marginalizacija kulture te prekarni rad kulturnih djelatnika i zatvaranje slobode i prostora djelovanja kulture je u porastu zadnjih pet godina

Djelovanje

★ Sve je više vidljiva želja mladih i mladih obitelji, a posebno nakon COVID krize te ususret klimatskim pormjenama da imaju kvalitetan i zdrav život koji uključuje financijski dostupan prostor za život te mogućnost uzgajanje vlastite hrane. Vidjiv je početak i potencijal mogućnosti oformljavanje predgrađa i izlaska za dio stanovništva iz velikih urbanih sredina a istovremeno postoje zapuštene i napušteni objekti u blizini velikih urbanih gradova. Potrebno je osmisliti paket mjera koji stimulira infrastrukturu te financijsku mogućnost za mlade i mlade obitelji da kupe ili unajme nekretnine u predgrađima te da brzo i koristeći javni prijevoz mogu dnevno putovati na rad u veće urbane centre istovremeno imajući značajan prostor, zdraviji život i mogućnost uzgoja hrane u vlastitim okućnicama. Dodatno ovakve mjere bi utjecale na smanjenje cijena stanova u urbanim centrima bez direktne intervencije u tržište nekretnina.

★ Osigurati kvalitetan, moderan, redovan i siguran javni prijevoz u svim gradovima, predgrađima i selima i povećati povezanosti između gradova i predgrađa ujedno poboljšavajući mobilnost građana, otvoriti prilike za zapošljavanje, stanovanje i povećanje životnih standarda. Ulaganje u infrastrukturu - Željeznički sustav se mora modernizirati, prema planovima EU. Hrvatska je dosada dovršila samo 5-6% od planiranog “Trans-European Transport Network” dok su ostale članice u prosjeku dovršile 60%svog djela te mreže. Ovo je velika prilika za Hrvatsku da kroz korištenje Europskih Fondova za mobilnost i razvoj, modernizira željeznički sustav za promet proizvoda i mobilnost ljudi, što će značajno doprinijeti ekonomiji, transport proizvoda, dobro za mobilnost građana iz ruralnih krajeva u urbane centrale i obrnuto, i donijeti bolje povezivanje regija i gradova

★ Nulta toleranciju prema nasilju te borba protiv siromaštva ključni su socijalni strateški ciljevi:

○ Potpunu implementaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, koja uključuje i novu stavku u državnom proračunu za provedbu Konvencije, izgradnju dodatnih skloništa za žrtve nasilja u obitelji i provođenje nacionalne javno zdravstvene kampanje protiv svakog oblika nasilja

○ ulaganja u pružanje adekvatnih uvjeta onima koji rade na prvoj liniji/na terenu kao što su djelatnice /i sustava socijalne skrbi, dodatno potrebna je reforma uloge pravosudnog sustava u procesu rješavanja slučajeva nasilja koja je trenutačno neadekvatna

○ Postepeno i promišljeno pretvaranje Hrvatski zavod za zapošljavanje koji ima urede u čak 22 grada u Centre za obrazovanje i usavršavanje odraslih s ciljem da se u sljedećih 4 godine prekvalificira značajan broj nisko obrazovanih ili nezaposlenih građanki

★ U obrazovnom sustavu inzistiram da da sva djeca imaju jednako pravo na pristup kvalitetnom obrazovanju što ne znači jednako obrazovanje za svu djecu već uvažavanje potreba siromašnih, manjina, izbjeglica, djece čiji su roditelji nisko obrazovani i sl. Inzistiram na primjeni Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije uz revidiranje uslijed potreba i promjena u zadnjih šest godina, te revizija i ponovno osmišljavanje kurikularne reforme, uključujući uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta.

○ Izgradnja ali i opskrba i osiguranje osoblja u javnim jaslicama i vrtićima kao strateški prioritet za demografiju i socijalnu politiku te besplatno predškolsko obrazovanje za sve

○ Osiguranje školskog prijevoza, i školsku prehranu svim đacima – javno financirano iz jedinica LSU

○ Dodatno financiranje iz EU projekata za projekte cirkularne ekonomije koji koriste lokalne OPG i zdravu hranu kao izvor prehrambenih proizvoda za lokalne škole. Nabavka hrane u hrvatskim vrtićima i školama kroz tzv. “zelenu nabavu” – “farm to fork” strategija EU

○ Značajan udio učenika srednjih škola imaju slabe rezultate na međunarodnim standardnim ispitima(npr. PISA), te slabo razumijevanje u čitanju, matematici i biologiji. Posebno zabrinjava značajan negativni odmak od EU prosjeka u matematici i biologiji, međutim ti rezultati se ne koriste u strategiji i planiranju upravljanja obrazovanjem što je nužno kako bi se uputilo i podržalo obrazovne ustanove da uvedu promjene koje rezultiraju poboljšanjem rezultata

○ Osigurati djeci i mladima maksimalne prilike za osposobljavanje za aktivno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada inzistirajući ne samo na kvaliteti obrazovanja već i na kritičkom razmišljanju i emocionalnim kompetencijama kao ključnim odgojnim ciljevima obrazovanja a ravnopravnosti i jednakim mogućnostima za sve učenike kao ključnoj vrijednosti obrazovanja

○ Osiguravanje normativnog i strateškog okvira a potom i ulaganja i podrške projektima u području obrazovanja odraslih kako bi svim građanima mogli osigurati kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u potpunosti sudjelovati u društvu i uspješno prelaziti s jednog radnog mjesta na drugo na promjenjivom i sve dinamičnijem tržištu rada. Vještine kao ključne za tržište rada (Skills revolution 4.0.) te daljnja analiza i integracija nalaza o tome da automatizacija i stvara radna mjesta te daje se sve više potrebno zbog dinamike i brzine promjene rada ulagati u upskilling i reskilling

○ Ulaganje u nastavnike, njihova radnička i materijalna prava kao i resurse koji su im dostupni za rad (a koje prečesto sami financiraju) te uz pomoć zadovoljnih i kvalitetnih nastavnika dodatno osigurati da svako dijete mora imati jednaku šansu i jednaku vertikalnu prohodnost kroz sustav

★ Modernizacija i reforma cjelokupnog zdravstvenog sustava

○ Sprječavanje korupcije i klijentelističko zapošljavanje u zdravstvenom sustavu

○ Hitno ulaganje u spas Imunološkog zavoda – kao prioritet za zdravlje građana, ali i kao strateški sektor za istraživanje i razvoj i proizvodnju

○ Naši građani srednje i starije dobi pate od nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, i raka – stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti skoro je dvostruko veća od prosjeka EU-a, a stopa smrtnosti od raka pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU-u, što ukazuje na nedostatke u preventivnim mjerama pružanju zdravstvene zaštite i potrebu za uvođenje modernog Plana protiv nezaraznih bolesti, i posebnog Plana borbe protiv raka.

○ Pokrivanje troškova sistematskog pregleda trenutačno je dostupan samo zaposlenicima javne uprave, dok ga se na temelju osnovne zdravstvene skrbi ne dobiva niti promiče, dodatno ukoliko poslodavac želi pokriti troškove sistematskog pregleda svojih zaposlenika to se oporezuje jednako kao dohodak te je potrebno revidirati i trošak sistematskog pregleda i olakšati da kako bi se potaknula prevencija

○ Cjelokupna analiza zdravstvenog sustava i poslovanja, te planiranje na razini Ministarstva zdravstva vezano uz potrebne ljudske resurse i koordiniranje sa obrazovnim sustavom kako bi se osiguralo povećanje kvota za deficitarna zanimanja u zdravstvu, i moderniziralo upravljanje zdravstvenim sustavom.

★ Strateško planiranje poljoprivrede mora uključivati i novu tehnologiju i digitalizaciju poljoprivrede (smart agriculture) i nove potrošačke navike i želje nabavka domaće i lokalne proizvodnje i podrške ekološkoj proizvodnji i OPG-ovima. Dodatno povlačenje EU sredstava i transparentnost u financiranju poljoprivreda je ključna kao i uključivanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu što je već vidljivo. Uključujući uzgoj usjeva koji je otporan na sušu, žegu i promjenu u salinitetu, optimizacija navodnjavanja usjeva, strategija za upravljanje nutrijentima u tlu kao i erozijom tla, više poljoprivrednika koji miješaju uzgoj životinja i usjeva te analiza i planiranje veličine površina za uzgoj domaćih životinja, regulacija ribarstva koja uzima u obzir broj pojedinih vrsta ali i klimatske promjene te borbu protiv zagađenja mora i voda plastikom te ulaganje na očuvanje staništa koja su ugrožena ili nestaju. Fondovi iz EU, HBOR za “razvoj lokalne zajednice” moraju biti usmjereni na povećanje i modernizacije poljoprivredne proizvodnje, izgradnju mreže distribucije, poticanje i podršku zadrugarstvu i OPG. te ekološko prihvatljivom uzgoju hrane

★ Kultura i umjetnost - ljudske potrebe koje kultura zadovoljava posebno su bile vidljive u doba karantene i COVID-19 krize kada su kulturni sadržaji bili izrazito konzumiranje i imali značajan utjecaj na mentalno zdravlje i kvalitetu života građana i građanki. Samim time dodatno uviđamo važnost ulaganja u kulturu i umjetnost te slobodu i kreativnost izražavanja za kvalitetu naših života, osiguranje slobode izražavanja te modela financiranja i sigurnosti zapošljavanja kulturnih radnika koji su posebno pogođeni problemima prekarnog rada.


Naša budućnost

Naša budućnost je budućnost koja je naučila iz COVID-19 krize i koja je spremna i otporna na promjenjivu stvarnost. Budućnost u kojoj profitiramo iz svega što smo prošli i protiv čega smo se borili, budućnost koja štiti našu planetu, ali i štiti sve nas, ne samo one privilegirane. Budućnost koja je zelena, uključiva, pravedna i solidarna, Budućnost u kojoj imamo dobar standard života bez obzira tko smo i od kuda dolazimo. Budućnost koja se brine o gospodarskom rastu i njegovoj raspodjeli, u kojoj razvijamo wellbeing cirkularnu i zelenu ekonomiju, budućnost koja uključuje društveno poduzetništvo i društvenu odgovornost tvrtki, budućnost koja se fokusira na lokalnu proizvodnju i održivost i otpornost na krize. Naposljetku i najvažnije naša budućnost mora uključivati jasno uključivanje i podržavanje mladih, slušanje njihovih potreba, njihovih ideja i budućnosti koju si oni priželjkuju.

Izazovi

★ Klimatsku krizu proglasile su mnoge države, kao i Europski parlament. Hrvatski Sabor odbio je proglasiti klimatsku krizu iako ona pogađa značajno hrvatsku poljoprivredu, turizam i život svih građana i građanki. Nova Strategija prilagodbe klimatskim promjenama jasno nam daje do znanja da su ukupni gubici od šteta od 1980. – 2013. više od 2,2 milijardi eura od čega se većina iznosa, 1,8 milijardi eura za petogodišnje razdoblje od 2013. – 2018. Što nas svrstava u “top 3” države u Europi s najvećim kumulativnim udjelom šteta u BNP-u.

★ COVID i post-COVID kriza, prije svega gospodarska, će značajno utjecati na mikro i mala poduzeća koja čine značajnu većinu hrvatskog gospodarstva. Prema upitniku koji je provelo Hrvatsko udruženje mikro i malih poduzetnika 80% mikro i malih poduzeća imaju rezerve manje od 3000 EUR. Blizu 40% mikro i malih poduzeća je u ožujku izvjestilo da ne mogu platiti najamninu poslovnog prostora, 90% mikro i malih poduzeća će zbog nemogućnosti plaćanja hladnog pogona morati zatvoriti poslovanje u roku od 3 mjeseca)

★ Hrvatska i dalje ostaje periferija u pogledu novih gospodarskih razvoja poput gospodarstva blagostanja (koje se bavi gospodarskim odgovorima koji u fokusu imaju pojedinca/ku, zaštitu okoliša i regeneraciju okoliša, te dugoročno i strateško promišljanje dobrobiti, ravnopravnosti i klime) te Europskog zelenog plana koji uključuje unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo i obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.

★ Odlazak mladih i njihova nevidljivost i nedostatak prostora za sudjelovanje u aktivnom definiranju budućnosti je u porastu u zadnjih 4 godine te nema jasne analiza uzroka i strategije koja se njima bavi. Prečesto se pojednostavljuje kao ekonomska migracija a da se ne analizira upravljanje i uzori koji se mladima u Hrvatskoj nude

★ Hrvatski turizam razvija se bez strategije i plana te više na temelju situacije u susjednim i turističkim konkurentnim zemljama (poput Turske i Grčke) nego li temeljem jasne strategije. Ilegalna gradnja, privatni interesi i zapostavljanje okoliša ključni su problemi trenutačno kratkoročno stavljeni u sjenu uslijed COVID-19 krize

Djelovanje

★ Jasna gospodarska strategija je uslijed COVID-19 krize potrebnija nego ikada i mora se bazirati na:

○ ulaganje u pojednostavljivanje i pojeftinjenje rada poduzetnika/ica, te ulaganje u društveno odgovorno poslovanje i društveno odgovorne potrošače

○ Koristi od javnih dobara i razvoja novih tehnologija moraju se direktno prelijevati u fond za blagostanje građana/ki

○ Transparentno, zajedničko i deliberativno upravljanje javnim dobrima

○ Principi kružnog gospodarstva primijenjeni i u proizvodnji i u korištenju dobara

○ Obnovljiva energija u vlasništvu zajednica

○ Financiranje koje je usmjereno na aktivnosti koje proizvode značajne koristi za društvenu i ekološku dobrobit

○ Promjena s naglaska na kratkoročnu dobit za vlasnike prema obavezi pravednih isplata radnika i dobavljača

○ Promjena proizvodnje kratkoročnih proizvoda na dugoročno i olakšice za trajne proizvode i dugoročne garancije

○ Zamjena usluga koje se baziraju na dugovanju i kreditima prema usluga i proizvodima koje su financijski održive

○ Proizvodnja i dostupnost zdrave hrane naspram proizvodnje jeftine hrane i hrane koja stvara ovisnost

○ Planiranje i regulacija naknada u skladu s društvenom vrijednošću koju proizvode te smanjenje razlike između najviše i najmanje plaćenih

○ Uključivanje ekoloških i društvenih troškova u računovodstvene izvještaje i planiranje

○ Porezna politika koja se vodi oporezivanjem onoga što smatramo da je štetno i smanjenjem poreza na ono što je korisno

★ Proglašavanje klimatske krize te usvajanje niza mjera koje se bave pitanjem plastike u Jadranu, zbrinjavanjem otpada, zagađenjem okoliša te proizvodnjom kao ključnima za klimatske promjene i učinak koji imaju na naše živote, poljoprivredu i turizam uz poštivanje već definiranih ciljeva:

○ klimatska neutralnost do 2050. godine,

○ 50 do 55% manje emisija ugljika do 2030.

○ 5% manje emisija 2050.

○ Ulaganje u inovacije i investicije u klimatska rješenja

○ Poticanje međusektorske i inter-institucionalne suradnje

○ Podrška i financiranje aktivista na terenu i postojećih dobrih praksi

○ Isticanje lidera u prelasku na održiva rješenja u industriji a posebno u turističkom sektoru

○ ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš

○ uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza

○ dekarboniziranje energetskog sektora

○ povećanje energetske učinkovitosti zgrada

○ Dodatni razvoj zelene nabave

★ Financijske post-COVID-19 potpore gospodarstvu EU od 540 milijardi eura kao i financijski instrumenti koji će nam biti na raspolaganju za provedbu Europskog Zelenog plana od jednog bilijuna eura treba povezati i osigurati ulaganja u regeneraciju gospodarstva – dakle obnovu na bolji način umjesto povratka na staro. Nedavna analiza paketa za oporavak od COVID-19, međunarodnih stručnjaka okupljenih u timu na Sveučilištu u Oxfordu, pokazuje potencijal za jasno usklađivanje između gospodarstva i okoliša. Preispitani podaci ukazuju na to da zeleni projekti stvaraju više radnih mjesta, ostvaruju veću kratkoročnu dobit po uloženom Euru i dovode do povećanih dugoročnih ušteda troškova, u usporedbi s tradicionalnim fiskalnim poticajima. Oporavak od COVID-19 krize mora uključivati:

○ Ulaganje u istraživanje i razvoj,

○ ulaganja u prirodni kapital za otpornost i obnovu ekosustava

○ ulaganja u ciljano obrazovanje i obuku radi rješavanja nezaposlenosti iz COVID-19 te zapošljavanje na novim i zelenim radnim mjestima

○ podrška ruralnim područjima

○ Ulaganje u mentalno zdravlje (posebno na radnom mjestu) i ulaganje u stručnjake koji pružaju pomoć u području mentalnog zdravlja

○ Poticanje i podrška društveno odgovornom i impact poslovanju

○ Edukacija i podrška odgovornog potrošaštva


Naše upravljanje

Sav dobar regulatorni okvir koji Republika Hrvatska vrlo često ima, ne donosi nam nikakve koristi i ne štiti nas ukoliko se dobro ne provodi i ukoliko se dobro ne upravlja. Dobro upravljanje nije samo pitanje korupcije koju svi spominju, već znači otvoreno, uključivo, odgovorno i digitalno upravljanje. Upravljanje koje je odgovorno, brzo i jednostavno te štedi novac i vrijeme građana/ki. Dobro upravljanje znači i ravnopravnost svih građana/ki, znači slobodu medija i ljudska prava i generalno državu koja je ovdje da nam osigura prava i pruži jeftine, kvalitetne i uključive usluge. Dobro upravljanje znači štititi i unaprjeđivati našu demokraciju svakodnevno.

Izazovi

★ Planirana digitalizacija i reforma sustava plaća javnih službenika ne bave se ključnim problemima javne uprave a to je glomaznost, korupcija, ne postojanje meritokracije i strateškog plana upravljanja kao i fokusa na građane/ke kao ključne korisnike prilikom dizajna usluga i proizvoda koje javna uprava nudi. COVID-19 kriza je prilika da napravimo teške i bolne rezove u administraciji i preusmjerimo sredstva u izgradnju zdrave, zelene i dostojanstvene Hrvatske koja je na usluzi svim svojim građanima/kama te im olakšava, a ne otežava život i poslovanje.

★ Korupcija kao temeljni problem hrvatskog društva ima s jedne strane negativnu posljedicu nestanka ključnih resursa i njihovo otuđivanje a s druge strane rezultira nejednakim mogućnostima pristupa javnim uslugama za sve građane i građanke. Dodatno stvara veliku i dugoročnu krizu povjerenja između građana i vlasti

★ Loše i kratkoročno upravljanje te vatrogasne mjere i reformomanija čine javne usluge nepredvidljivom te nedostupnom

★ Povlačenje EU fondova je izuzetno loše kao i uprvljanje EU sredstvima te nam prijeti da se isto učini sa sredstvima koji će biti dostupni i u novom financijskom okviru i za ublažavanje posljedica krize a koji će zasigurno biti uvjetovani nizom kriterija kao što su gospodarski kriteriji, okvir europskog semestra ali i rule of law kriteriji koje RH trenutačno ne zadovoljava i u kojima nazaduje.

Djelovanje

★ Kontrola potrošnje u javnom sektoru je nužna i prioritet uz pomoć tzv. pipeline pristupa koji štedi 60% troškova rada i oko 40% vremenskog troška te generira značajne financijske uštede. Javni sektor - kroz pametne uštede i rezove nepotrebnih troškova - može i treba povećati plaće u određenim prioritetnim zanimanjima kao i ulaganje u kvalitetne kadrove i njihovo obrazovanje i stručnu neovisnost

★ Objavljivanje svih javnih plaćanja i time ušteda u javnoj upravi projicirana oko 15-20% te značajno povećanje transparentnosti i povjerenja između građana i građanki kao korisnika/ica javne uprave i same javne uprave

★ Formiranje horizontalnog ureda pri Vladi RH za strateško planiranje pojednostavljenja usluga, utemeljeno na dizajnu regulatornog okvira iz pozicije korisnika (user-centric design) te za strateško i dugoročno planiranje regulatornog okvira (policy labs) kao i osiguranje horizontalno kvalitete upravljanja u tijelima javne uprave i borba protiv korupcije i nepotizma u javnoj upravi

★ Nulta razina tolerancije prema korupciji i osnaživanje statusa zviždača te preusmjeravanje sredstava koja se dobivaju kažnjavanjem korupcije za stvaranje fonda za antikorupciju

★ Objavljivanje i kontrola kvalitete rada javnih službenika te transparentnost u analizi i upravljanju radom javnih službenika/ica

★ Strateški rad na povlačenju EU sredstava a posebno za za upskilling i reskilling kao prioritetni strateški projekt koji generira prebacivanje osoblja iz javnog sektora na raspolaganje privatnom sektoru, dugoročno promišljanje strukture i broja zaposlenih u javnoj upravi

★ Digitalizacija javne uprave, racionalizacija i smanjenje javne administracije, nužna je za povećanje njene učinkovitosti i omogućila bi potrebna sredstva za nadogradnje u zdravstvenom, obrazovnom, i socijalnom sektoru s posebnim naglaskom na digitalizaciju u službi smanjenja korupcije u javnim nabavama

★ Podržavamo smanjenje lokalne i regionalne samouprave na 4 regije i 100 gradova te obustavu korištenja javne uprave za “zbrinjavanje” stranačkih kadrova, dodatno racionalizacija i smanjenje broja Ministarstava i agencija

★ Poticanje civilnog društva – ne samo zbog bitne uloge u demokratskom društvu - nego i zbog toga što je sektor koji zapošljava, nagrađuje i radi zahvalan i potreban posao. Nazadovanje u neovisnosti i financiranju civilnog društva kao i u sudjelovanju civilnog društva u donošenju i praćenju regulatornog okvira u zadnjih pet godina je neprihvatljiva.

★ Kao sekularna država, ukinuti Vatikanske ugovore i uvesti plaćanje poreza za vjerske organizacije; preusmjeriti sredstva u modernizaciju zdravstva i državnih domova za starije i nemoćne


Računamo na tebe i tvoju podršku

Uključi se i podrži naš pokret

Javi nam se!